Tshivenda

Ndila I Leluwaho Ya u Langula Vhufuwa Khuhu Dzapo Fhano Africa Tshipembe (Trans. Edward Nesamvuni)

Illustration: Susan Powell

MVULATSWINGA

Muhumbulo muhulwane wa bugu iyi ndi u thusa mita ya mahayani ine ya vha na khuhu dzi si nnzhi, ine ya kundelwa u wana ngeletshedzo ya u bveledza nama na makumba kha khuhu dze vha fuwa. Nama na makumba zwi nea phuroteini ine ya todea kha nyaluwo ya vhana. Zwi dovha hafhu zwa ita uri maluvhi a aluwe zwavhudi uri vhana vhagude zwavhudi. Ndi zwa ndeme uri vho mme a vhana musi vha tshi khou thogomela vhana vha vhe na phuroteini dza maimo a ntha dzi bvaho kha makumba na nama ya khuhu. Pfushi dzavhudi dzi a todea kha u vha na mutakalo wavhudi.
Bugu iyi yo nwalelwa u engedza mveledziso dza khuhu dza po dzine dza kona u di todela zwiliwa na u di thogomela dzone dzine. Izwi zwi do konadzea nga u shumisa maitele a sa kondi a ku fuwele na u shumisa tshomedzo dzi sa duri. Kanzhi vho mme vha thogomela khuhu dzavho vha tshi vhona ndeme ya nama na makumba khau nea pfushi dzavhudi na mutakalo wavhudi kha vhone na vhana vhavho. U fuwa khuhu zwi a kona u disa masheleni manzhi. Khuhu dza po dzi anzela u vha na mutengo wavhudi fhano Afrika Tshipembe. Makumba adzo a rengisea zwavhudi na kha vhahura.

Bugu-pfariwa iyi ina zwipida zwitanu:

  1. Tshitumba tsha khuhu
  2. U nanga khuhu dzavhudi na u Thothonya
  3. Kualusele na Kulangulele
  4. U nea zwiliwa
  5. Mutakalo

Dzindivhuho

Illustration: Susan Powell

Dzindivhuho dzi ya kha vhathu havha vhe vha ita uri mushumo hoyu u bvele phanda: Dr. A.E. Nesamvuni vha University ya Venda, Muhasho wa Animal Science, Mrs. F. J. Mudzanani vhe vha thusa nga thalutshedzo ya Tshivenda na Mr. K. A. Tshikolomo, vhe vha vhalulula mushumo wothe.

D.J. FARRELL
The University of Queensland
April, 2000

Tshitumba tsha khuhu

Illustration: Susan Powell

 

  • Khuhu dzi toda tshitumba tshavhudi tsho khwathaho. Dzi tea u honelwa vhusiku u itela u dzi tsireledza kha mutsho u si wavhudi, zwivhanda na mbava. Tshitumba tsha khuhu tshi tea u tendela u tolwa hadzo na u dzi thathuvha kha malwadze. Tshitumba tshavhudi tshi tea u tendela uri mukumba a kone u dzhiwa a tshi bva fhethu huthihi.
  • Mufuwi u tea u dzudzanya zwavhudi fhethu hune tshitumba tsha khuhu tsha tea u dzula hone. Fhethu afho hu tea u vha na murunzi, ho oma, ho tsireledzwa, na fhasi ho adza u itela uri hu di dzula ho oma na musi wa mvula. Zwi nga vha zwavhudi u bwa mulonga wa madi u mona na tshitumba, kana u takulela ntha tshitumba u thoma, u itela uri hune khuhu dza dzula hone hu si nukale musi wa mvula.
  • Tshitumba tsha khuhu tshi nga itwa nga zwi shumiswa zwi sa duri zwire henefho hayani, u fana na thanda, thanga na hatsi. Mufuwi u tea u sedza zwishumiswa zwire hone henefho tsini.Tshitumba tshi tea u vha tsini na mudi wavho, nahone hatsi na zwitaka zwi tea u vha zwo khwaedzelwa zwavhudi. Zwikhala zwa u ya matungo atsho othe zwi tea u vha mithara miraru u thivhela dzinowa na vhukhohe. Zwinwe zwitumba zwi fhatwa kha dzithanda ntha ha mavu. Hezwi zwi tsereledza khuhu kha zwi dzi laho sa mmbwa, mbevha, khohe na nowa.
  • Vhuhulu ha tshitumba vhu do laulwa ngauri vhana khuhu nngana. Kha khuhu khulwane dza fumi uya kha fumi na nthanu, vhuhulu ha tshitumba vhu tea u vha henefha zwikhala zwivhili uya matungo na zwivhili u lapfa. Zwi vha kwine uri tshitumba tshi vhe tshihulwane u fhira u vha tshituku.

Illustration: Susan Powell

 

  • Tshitumba tshi tea u vha na vothi li tsireledzaho lo khwathaho, tshi tea u kona u dzhenisa tshedza tshinzhi na muya u fhefhedaho. Tshi tea u sa dzhenisa madi, hone-ha tshi tea u tsireledza kha madumbu. Hu tea u vha na vhurala ntha vhunga khuhu dzi tshi ita dzi tshi funa u edela ntha.
  • Tshitumba tshi tea u vha na mudzio wa madi. Hezwi zwi a konadzea nga u tiba gokoko kana mvuvhelo vhukati ha mudzio wo tandavhuwaho. Tshinwelo itshi tshi tea u ita tshi tshi sudzuluswa u itela uri fhasi hu sa nukale.
  • Khuhu zwi toda u vha na zwitaha zwa u kudzelela khazwo. Zwitaha zwiraru zwo lugela phambo dza fumi u swika fumi na nthanu. Zwitaha izwi zwi tea uvha fhethu ho khudaho nga ngomu tshitumbani, vhulapfu vhu edane na u swika kha gona. Vha nga shumisa tshithatha kana gokoko lo tsheiwaho. Vha dadze tshitaha nga hatsi kana matanga avhudi. Vha nga kuvhanganya makumba duvha linwe na linwe, manwe vha a isa kha phambo dza u alamela uri a thothonye (zwi do sumbedzwa nga murahu).
  • Tshitumbani tsha khuhu hu tea u dzula hu tshi kunakisiwa tshifhinga tshothe, kana vha engedza tshakwane sa magerelo a dzithanda kana hatsi arali i hone. Manyoro na tshakwane zwi tea u dzula zwi tshi bviswa, hu nga vha luthihi nga nwedzi, vha lindela uri a sine musi vha saathu shela ngadeni. Zwimela zwavho zwi do aluwa zwavhudi nga maanda.

U nanga khuhu dzavhudi na u Thothonya

Illustration: Susan Powell

  • Vha tea u sedza uri ndi dzi fhio khuhu dzi kudzelaho makumba manzhi, dzi dzula hani kha makumba, dzi alusa hani zwikukwana, u itela uri vha kone u nanga phambo dzine dza vha vho mme avhudi. Vha vhulunge khukhwana dza phambo dzina zwitaluli zwavhudi.
  • Vha vhulunge phambo dzine dza thothonya zwikukwana zwo khwathaho, zwi aluwaho u tavhanya u itela nama na hedzo dzi aluwaho dza vha khulu. Zwikukwana zwine zwa aluwa zwa vha khuhu khulwane zwi anzela uvha mikukulume, zwenezwo zwo lugela u liwa.
  • Phambo dzi tea u gombiwa nga mikukulume mihulwane. Vha do toda mikukulume mivhili ya u gomba phambo dza fumi. Vha rengise kana vha thavhe mikukulume ine ya sa khou aluwa zwavhudi. Vha songo i vhetshela u andisa lushaka (tshitumba).
  • Ndi zwavhudi tshinwe tshifhinga u hadzimana na miledzani wavho wa kule mukukulume muthihi kana mivhili na phambo nyana, u itela u di bveledza khuhu dzavhudi. Hezwi ndi u thivhela khotsi, vhananyana, mme na dzikhaladzi uri dzi sa gombane nga tshadzo. U dzhenelelana (ngombana nga tshadzo) uhu ha tshishaka hu ita uri khuhu dzi sa aluwe zwavhudi, nahone hu vha na makumba a si manzhi.
  • Vha nangele thungo phambo inwe na inwe ine isa kudzele makumba zwavhudi, ngauri dzi khou la zwiliwa ngeno dzi sa bveledzi tshithu (vha sedze tshipida III nga murahu).

Illustration:Susan Powell

  • Vha vhetshele thungo tshitaha, tshi vhe ntha u itela phambo dzi alamelaho, dzine dza toda u thothonya makumba. Vha nga shumisa tshithatha kana tshithu tshinwe na tshinwe tsho tou lukiwaho. Vha tshi adzele hatsi ho edanelaho ho omaho, vha tavhedze mutavha mutuku-nyana vha fhedzisele nga luvhemba lwa matanga kana hatsi ha u fulela. Ndi hone makumba a sa do pwashea, nahone a do thothonyea e manzhi.
  • Tshitaha tshi tea u vhewa fhethu ho khudao, bvungwi, nahone kule na vhuedelo ha dzinwe khuhu nga ngomu tshitumbani. Khuhu dzine dza khou alamela dzi tea u newa madi na zwiliwa tshifhinga tshothe.
  • Vha bvise makumba othe ane a khou kudzelwa duvha linwe na linwe. Musi phambo yo teaho u alamela itshi ya u alamela vha i vhetshele makumba matanu na lithihi u ya kha matanu na mararu, uri a thothonye. Phambo dzi kona fhedzi u alusa zwikukwana zwi si zwinzhi zwavhudi. Makumba a tea u bva kha phambo dzine dza kudzela makumba manzhi, kana dzine zwikukwana zwadzo zwa aluwa nga u tavhanya, zwa vha khuhu dza nama nnzhi. Zwikukwana zwi do thothonyiwa nga murahu ha vhege tharu.
  • A si phambo dzothe dzi alamelaho dzine dza tea u newa makumba a u alamela. Ndi idzo fhedzi dzine dza vha vho mme vhavhudi. Arali vha nga vhea phambo i alamelaho i yothe kha tshithatha tsho nembeledzwaho, hu re na murunzi, maduvha mana uya kha matanu vha tshi ifha zwiliwa na madi, i do litsha u alamela ya vho thoma u kudzela makumba.

Kualusele na Kulangulele

Illustration: Susan Powell

 

Kualusele kwa khuhu

  • Zwikukwana zwi kha di bvaho u thothonywa zwi toda thogomelo vhukuma. Phambo dzinwe dzi vha vhomme vhavhudi u fhira dzinwe, nahone dzi a kona u alusa zwikukwana zwinzhi zwo khwathaho, zwo takalaho.
  • Vhege tharu u ya kha nna dza u thoma ndi dza ndeme, nahone zwikukwana zwi toda tsireledzo khulu kha malakhuhu na kha mutsho. Zwikukwana zwi tea uvhewa tshitumbani tshazwo u itela tsireledzo. Tshitumba itsho tshi tea u vha tshi sudzuluseaho nahone tsho hula lune zwikukwana zwa do kona u pala na mme azwo. Tshitumba tshi tea u sudzuluselwa fhethu huswa duvha linwe na linwe, nahone hu tea u vha na zwiliwa zwo linganaho tshifhinga tshothe.
  • Zwikukwana zwi tea u dzula ho omaho hu re na vhududo. Ndi zwa vhuthogwa uri zwi gude u pala zwiliwa zwi kha mme azwo. Li tshi kovhela zwikukwana na mme azwo zwi tea u valelwa tshitumbani tsho tsireledzwaho nga maanda.
  • Nga masiari zwikukwana zwi tea u newa zwiliwa zwa nyengedzedzo. Zwau thoma hu nga vha makumba o vhiliswaho vhukuma (o tshakekanyiwa), ha tevhela vhuse vhusekene vhukuma, ha tevhela matshakatshaka a vhurotho, ha tevhela matshakatshaka a vhuswa kana mugayo. Nga murahu ha maduvha a fumi, vha nee zwikukwana zwiliwa luvhili nga duvha nahone zwi newe zwiliwa zwine zwa do fhedza, uri zwiliwa zwi sa tambisee.
  • Mme a zwikukwana i songo la zwiliwa zwa vhana. Hune ha dzula zwiliwa zwa zwikukwana hu tea u vha hutuku-tuku lune mme ya sa kone u dzhena.
  • Madi avhudi a tea u dzula e hone kha tshinwelo tsha madi, fhedzi zwikukwana zwi songo tendelwa u dzhena zwa nukala. Vha nga vhea matombo a vhudi nga ngomu u itela uri zwi sa wele madini.
  • Vha tavhanye u bvisa tshikukwana arali tsho fa vha tshi bwele kule na tshitumba tsha khuhu.
  • Musi zwikukwana zwina vhege tharu u ya kha nna, zwi nga bviswa kha kutumba kwazwo u itela uri zwi ye u pala na mme azwo. Zwi do di toda u newa zwiliwa zwa nyengedzedzo zwi zwothe u itela uri zwi aluwe zwavhudi na uri zwi vhe na mutakalo tshifhinga tshothe.
  • Musi zwo no vha na vhege nna, vha do kona u fhambanyisa mikukulume na phambo nga tou zwi lavhelesa. Mikukulume i do aluwa u tavhanya nahone itea u newa zwiliwa zwinzhi. U itela nyaluwo kha vha lingedze u i kanzwa i yothe tshifhinga tshi linganaho hafu ya iri duvha linwe na linwe.
  • Mikukulume itea u liwa kana u rengiswa i saathu u aluwesa ya vhuya ya vhina. Hezwi zwi thusa uri vha vhulunge zwiliwa zwa khuhu, nahone vha do vha na zwiliwa zwinzhi zwa u nea dzenedzo khuhu.

Kulangulele kwa phambo

Illustration: Susan Powell

  • Phambo dzine dza khou kudzela dzi na tshigula tshitswuku vhukuma tshi penyaho. Phambo ine isa khou kudzela ina tshigula tsho putekanaho tsha dovha tsha tshenuluwa. Phambo dzi dzulela u kudzela na u awela kha u kudzela, zwenezwo zwi ita uri tshigula tshi dzule tshi tshi shandukisa mbonalelo na muvhala.
  • Luthihi nga duvha kha vha kuvhanganye makumba o kudzelwaho. Sa musi zwo ambiwa murahu, vha vhee makumba matanu na lithihi uya kha matanu na mararu kha khuhu ye vha nanga uri i alamele.
  • Vha songo vhea makumba fhethu hu dudelaho. Kha vha shumise kana u rengisa makumba avho hu saathu u fhela maduvha matanu kana matanu na mavhili, zwa sa ralo vhunzhi hao a nga sina nahone asa thothonye naho o alamelwa.
  • Vha nange makumba mahulwane avhudi a re na zwikwangwa zwavhudi, avhe one a alamelwa. Makumba a re na zwikwangwa zwisekene kana o fhanduwaho ha nga thothonyi. Makumba mahulwane a do bveledza zwikukwana zwihulwane zwo takalaho zwi fulufhedzisaho u vha khuhu khulwane.
  • Musi phambo dzi na minwaha mivhili uya kha miraru, dzi nga ima u kudzela kana dza kudzela makumba a si manzhi. Zwenezwo zwi amba uri dzi vha dzi tshi khou vha fhedzela zwiliwa ngeno dzi sa vhuisi tshithu. Vha tea u dzi thavha kana vha dzi rengisa, vha toda dzinwe phambo thuku dzine dza do da dza kudzela makumba manzhi.

U nea zwiliwa

Illustration: Susan Powell

  • Khuhu dzi toda zwiliwa zwa muvango wavhudi zwi bvaho kha zwiliwa zwo fhambanaho, uri dzi aluwe zwavhudi na ubveledza makumba manzhi. Dzi dovha dza toda madi avhudi tshifhinga tshothe.
  • Dzi do wana zwinwe zwa zwiliwa musi dzi tshi pala fhasi, musi dzi tshi toda vhusudu, zwikhokhonono, thoro, zwivhungu, mbeu, hatsi na zwinwe zwimela. Hoyu ndi muvango wavhudi, fhedzi a wo ngo tou lingana zwi tshi da kha uri dzi bveledze zwavhudi. Dzi toda u dovha dza newa zwinwe zwiliwa.
  • Arali vha tshi nga kona u swikela u renga zwiliwa zwituku-tuku, vha rengele zwikukwana zwavho. Zwi do toda zwiliwa zwituku zwa u thoma (nyaluwo) kana thoro dzi bvaho mavuni, u swika zwi tshi vha na vhege nna uya kha thanu. Hezwi zwi rengiwa vhengeleni la zwiliwa zwa khuhu. Vha songo tenda khuhu khulwane dzi tshi la zwiliwa hezwi. Zwi khou duresa nahone ndi zwa nthesa khadzo. Vha nga tanganyisa tshelede ya u renga zwiliwa hezwi na mudzula-tsini wavho, arali vha tshi vhona saga i tshi vha durela kana i khulu.
  • Vha songo dadzesa zwiliwa fhethu hune vha khou shela hone zwiliwa khuhu dzi sa do palela nnda zwa tambisea.
  • Phambo kanzhi a dzi na khalisiamu yo linganelaho ya u ita zwikwangwa zwo khwathaho zwa makumba. Dzi i wana kha khumba, fhedzi tombo la phemba (Limestone) a li duri. Phemba itea u vhewa kha tshidongo tshayo thungo fhethu hu songo nukalaho. Zwikwangwa zwa makumba zwo tshakekanaho zwi tea u newa phambo u itela uri dzi vhe na khalisiamu, fhedzi a tea u vha o thoma a vhiliswa na miroho mivhisi u itela uri zwikwangwa zwa makumba zwa sa dzhenise vhulwadze kha khuhu.

Illustration: Susan Powell

  • Zwiliwa zwine zwa sa tsha liwa zwa hayani ndi zwa vhuthogwa. Zwi tea u vheiwa zwavhudi zwa newa khuhu zwi tshi kha di vha zwavhudi duvha linwe na linwe. Arali vhe na miroho yavhudi ingaho madabula, kherotsi, khavhishi na zwinwe vha si tsha zwi shumisa, ndi khwine u zwi bikela khuhu uri dzi sa kondelwe u zwi gaya. Miomva yo vhibvaho na minwe mitshelo ndi ya vhudi kha khuhu. Ndi muhumbulo wavhudi u nea khuhu matshakatshaka o salaho kha zwiliwa zwavho musi vha tshi dzi valela tshitumbani nga madekwana. Hezwi zwi dzitutuwedza uri dzi pale musi dzi tshi do bva nga matsheloni.
  • Marambo a bvaho kha khuhu na kha zwinwe zwifuwo o bikwaho, a nga omiswa duvhani a kuyiwa nga tombo u swika a tshi nga vhukhopfu a dovha a newa khuhu. Marambo haya a vha o dala minerala nnzhi hu tshi katelwa na khalisiamu u itela uri khuhu dzavho dzi dzule dzo takala.
  • Mufumbu wa mavhele na gorou u a wanalesa tshinwe tshifhinga. Hezwi ndi zwiliwa zwavhudi zwa khuhu khulwane, fhedzi vha tea u dzula vha tshi toda zwinwe zwiliwa zwa u engedzedza, ngauri mufumbu a u na pfushi dzo linganelaho.

Mutakalo

Illustration: Susan Powell

  • ndi yone khono ya u vha na khuhu dzo takalaho. Ndi khuhu fhedzi dzo takalaho dzine dza do kudzela makumba manzhi na u aluwa zwavhudi.
  • U ita uri khuhu dzi vhe na mutakalo wavhudi, vha tea u dzi nea madi avhudi, zwidongo zwau nwela madi nau lela khazwo zwi tea u vha zwo kunaho khathihi na tshitumba.
  • Khuhu dzi tea u dzula dzi tshi tolwa u vhona arali hu na inwe ine ya khou lwala.
  • Khuhu dzi lwalaho dzi tea u bviswa vhukati ha dzinwe, dza vheiwa thungo dza newa madi avhudi na zwiliwa zwinzhi. Arali dzi tshi kha di vha thuku dzi tea u vheiwa fhethu hu dudelaho ho omaho. Arali dza sa fhola ubva kha maduvha mana uya kha matanu, dzi tea u vhulahiwa dza bwelwa fhasi.
  • Tshikukwana tshi lwalaho atshi li zwiliwa. Tshi do thuvhea mathenga, nahone tshi nga bvisa vhutoko ha tshiludi vhuna malofha. Khuhu khulwane i lwalaho i nga vha na mathenga a re na tshika kha tshibesu. Hu nga vha na zwipundu kha tshigula na fhasi ha mukulo. Dzinwe khuhu dzi a kundelwa u tshimbila zwavhudi. Milendzhe i shayaho nungo, na zwikukwana zwo putekanaho i vha yone thaidzo. Arali dzi sa koni u tshimbila kha zwi vhulahiwe ngauri dzi do di fhedza dzo fa.

Illustration: Susan Powell

  • Khuhu inwe na inwe ine ya fa itea u bvisiwa tshitumbani ngau tavhanya ya fhisiwa kana ya bwelwa fhasi, vha songo ila ngauri i do nea muta wavho malwadze.
  • Khuhu dzavho dzi tea u dzula dzo takala, arali vha tshi kha di toda uri dzi aluwe zwavhudi na u kudzela makumba manzhi. Manwe malwadze a wanala henefho muvhunduni wa havho tshifhinga tshothe, ngauralo khuhu dzavho dzi tea u tsireledzwa nga u dzi thavhela.
  • Vhulwadze vhune ha pfi Kwingwi (Newcastle) vhu nga vhulaya khuhu dzavho nga u tavhanya. Ndi nga zwo zwi zwa vhuthogwa uri vha thavhele khuhu dzavho. Vha do tea u wana ngeletshedzo i bvaho kha ofisi ya vha eletshedzi vha vhufuwa-khuhu vhavho vha tsini nga ha u thavhela kana u thivhela vhulwadze ha khuhu. Arali vha sa ralo vha nga lovhelwa nga khuhu dzavho dzothe ngau tavhanya.
  • Arali vha nga vha na khuhu dzi lwalaho dzi nnzhi, vha nga toda ngeletshedzo ngau tavhanya kha are makone kha vhulwadze ha khuhu. Vha nga kona-ha u lingedza mishonga ya maimo a ntha kha khuhu dzavho.